Islamska filozofija od postanka do danas
Djelo Islamska filozofija od postanka do danas (Islamic philosophy from its origin to the present, State University of New zork Press, 2006) Seyyed Hossein Nasra, koje sada možemo čitati i na bosanskomu zahvaljujući prevodu Rusmira Šadića, u izdanju Centra za kulturu i edukaciju „Logos“ (20018), prestavlja izuzetno djelo čiji je cilj objasniti značenje i značaj islamske filozofije u svijetu, kao i specifičnost njenog pristupa stvarnosti. Nasrova osnovna teza je da je razumijevanje zbilje u islamska filozofijisuprotno tezama modernizma i postmodernizma, čime on slijedi tradicionalne predstavnike perenijalne misli poput Rene Guenona, Anand K. Commarswamya i Frithjof Schouna. To je stoga što moderna misao predstavlja svojevrsno zastranjenje u odnosu na tradicionalni pogled ne samo istočnih civilizacija već i u odnosu na Zapadnu filozofsku misao starog, srednjeg i ranog novog vijeka. Naime, prema Nasru, filozofija kao takva je ukorijenjena u poslaničkoj misli, što je evidento još u staro-grčkoj filozofskoj misli, te je tek odnedavno istrgnuta od svoje izvornosti. Ovo je posebno jasno ako se analiziraju fragmenti Parmenida, Epimenida, Empedokla, Anaksagore, Sokrata i drugih. Ukratko, za Nasra, modernističko-scientistički pristup svijetu jeste uzrok čovjekovog otuđenja i njegovog odvajanja od sakralnog, poslaničkog, odnosno suštinski zbiljskog, a koje se zrcali u abrahamovskim religijskim tradicijama, ali i drevnim mediteranskim i iranskim religijama, te šamanizmu i budizmu „koji naglašavaju nivoe svijesti, a ne nivoe objektivnog postojanja“ (str. 21). Sve ove tradicije, u skladu sa naukom perenijalne filozofije (philosophia perennis), imaju korijen u božanskom nadahnuću koje je čovječanstvu saopšteno od strane iznimnih i odabranih ljudi. Sadržaj koji je u ovoj formi „spušten“ u svijet jeste sadržaj o kojem su prvi filozofi filozofirali, te je tako božanska riječ osnova na kojoj su se bazirale drevne civilizacije i kulture sve do današnjih dana, a što je dogmatski zanegirano tek od nedavno u kontekstu modernističke ideologije. Govor o zbiljnosti, koji je objavljivan poslanicima, tako je od čovjekovih početaka bio osnova mišljenja i nauke. Upravo zbog toga filozofija je uvijek podrazumijevala intelektualno aktivnost i duhovnu praksu, tj. ona je kao zanimanje za mudrost uvijek bila bliska i išla na korak uz teologiju.
| Author | Seyyed Hossein Nasr |
|---|---|
| Publisher | Logos |
| Translator | Rusmir Šadić |
| Original title | Islamic philosophy from... |
| Year | 2018 |
| Pages | 382 |
| Script | Latin script |
| Binding | Hardcover |
| Condition | New |
| Language | Bosnian |
Djelo Islamska filozofija od postanka do danas (Islamic philosophy from its origin to the present, State University of New zork Press, 2006) Seyyed Hossein Nasra, koje sada možemo čitati i na bosanskomu zahvaljujući prevodu Rusmira Šadića, u izdanju Centra za kulturu i edukaciju „Logos“ (20018), prestavlja izuzetno djelo čiji je cilj objasniti značenje i značaj islamske filozofije u svijetu, kao i specifičnost njenog pristupa stvarnosti. Nasrova osnovna teza je da je razumijevanje zbilje u islamska filozofijisuprotno tezama modernizma i postmodernizma, čime on slijedi tradicionalne predstavnike perenijalne misli poput Rene Guenona, Anand K. Commarswamya i Frithjof Schouna. To je stoga što moderna misao predstavlja svojevrsno zastranjenje u odnosu na tradicionalni pogled ne samo istočnih civilizacija već i u odnosu na Zapadnu filozofsku misao starog, srednjeg i ranog novog vijeka. Naime, prema Nasru, filozofija kao takva je ukorijenjena u poslaničkoj misli, što je evidento još u staro-grčkoj filozofskoj misli, te je tek odnedavno istrgnuta od svoje izvornosti. Ovo je posebno jasno ako se analiziraju fragmenti Parmenida, Epimenida, Empedokla, Anaksagore, Sokrata i drugih. Ukratko, za Nasra, modernističko-scientistički pristup svijetu jeste uzrok čovjekovog otuđenja i njegovog odvajanja od sakralnog, poslaničkog, odnosno suštinski zbiljskog, a koje se zrcali u abrahamovskim religijskim tradicijama, ali i drevnim mediteranskim i iranskim religijama, te šamanizmu i budizmu „koji naglašavaju nivoe svijesti, a ne nivoe objektivnog postojanja“ (str. 21). Sve ove tradicije, u skladu sa naukom perenijalne filozofije (philosophia perennis), imaju korijen u božanskom nadahnuću koje je čovječanstvu saopšteno od strane iznimnih i odabranih ljudi. Sadržaj koji je u ovoj formi „spušten“ u svijet jeste sadržaj o kojem su prvi filozofi filozofirali, te je tako božanska riječ osnova na kojoj su se bazirale drevne civilizacije i kulture sve do današnjih dana, a što je dogmatski zanegirano tek od nedavno u kontekstu modernističke ideologije. Govor o zbiljnosti, koji je objavljivan poslanicima, tako je od čovjekovih početaka bio osnova mišljenja i nauke. Upravo zbog toga filozofija je uvijek podrazumijevala intelektualno aktivnost i duhovnu praksu, tj. ona je kao zanimanje za mudrost uvijek bila bliska i išla na korak uz teologiju.
Delivery and returns
Delivery options, price and estimated delivery time are shown at checkout. If an order arrives damaged or incorrect, contact us so we can find the best solution.
Delivery and returns
Delivery options, price and estimated delivery time are shown at checkout. If an order arrives damaged or incorrect, contact us so we can find the best solution.
Verified quality
We carefully prepare titles and copies before shipping.
Verified quality
We carefully prepare titles and copies before shipping.
Secure shopping
You can complete your order through a secure checkout process. Available payment methods are shown at checkout.
Secure shopping
You can complete your order through a secure checkout process. Available payment methods are shown at checkout.