Fenomen Muftija
„Ova knjiga, koju sam odlučio napisati sam po sopstvenoj želji i zamisli“, tim riječima Muhamed Filipović počinje predgovor i odmah objašnjava namjeru. Ne želi da iz javnog pamćenja bude potisnut način borbe za prava Bošnjaka koji je posljednjih godina nastao u Novom Pazaru i Sandžaku. Knjiga iz 2012. zato nosi jasan autorski stav i podršku Muameru Zukorliću, ali Filipovića ne zanima samo istaknuta ličnost. Zanima ga i svijet sandžačkih Bošnjaka koji je kroz nju izašao na površinu, kao i načini borbe koji donose plodove „već u toku same borbe“, umjesto da sve odgađaju do nekog konačnog rješenja.
Ni glas u knjizi nije samo Filipovićev. Iza predgovora dolazi tekst samog Zukorlića „Moj pogled na Bosnu i Bošnjake“, a tek zatim Filipovićev tekst o značaju muftijine pojave za Bošnjake. U dodacima su sandžačke deklaracije, izvještaji o pokušaju cijepanja Islamske zajednice i tekstovi o Bošnjačkom nacionalnom vijeću, pa se rasprava može pratiti i kroz dokumente tadašnjih sporova. Duži historijski okvir za te sporove daje zajednička Historija Sandžaka, u kojoj više autora istražuje različita razdoblja ovog prostora.
Jedno pitanje iz tih dodataka pokazuje kako se rasprava spušta do pojedinačnog spora: može li muftija biti kandidat za predsjednika države, „makar se ta država nazivala Srbija“? Zukorlićeva kandidatura otvara raspravu o vjeri i politici, a knjiga bilježi i reakcije iz Sarajeva. Filipović slučaj mjeri pitanjem koje se provlači kroz cijeli predgovor: jesu li Bošnjaci građani koji sami istupaju u javnosti ili neko čiji prostor određuju drugi? Njegov je odgovor da Bošnjaci ne smiju pristati na status podanika, nego traže položaj „priznatih i u svemu ravnopravnih građana“.
Među dodacima su i tekstovi o osnivanju Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, jer se za Filipovića prava ostvaruju i kroz ustanove u kojima zajednica uči i govori u svoje ime. Historiju jedne sandžačke obrazovne ustanove Mevlud Dudić prikazuje u djelu Sandžački Azhar. Sam naslov knjige objašnjen je na kraju predgovora. Po autorovom sudu, muftija je pokrenuo toliko pitanja i izmijenio pravila ponašanja u toliko stvari da se „može sa pravom govoriti o fenomenu koji se zove sandžački muftija Muamer-ef. Zukorlić“.
| Autor | Muhamed Filipović |
|---|---|
| Izdavač | El-Kelimeh |
| Godina | 2012 |
| Broj stranica | 260 |
| Uvez | tvrdi |
„Ova knjiga, koju sam odlučio napisati sam po sopstvenoj želji i zamisli“, tim riječima Muhamed Filipović počinje predgovor i odmah objašnjava namjeru. Ne želi da iz javnog pamćenja bude potisnut način borbe za prava Bošnjaka koji je posljednjih godina nastao u Novom Pazaru i Sandžaku. Knjiga iz 2012. zato nosi jasan autorski stav i podršku Muameru Zukorliću, ali Filipovića ne zanima samo istaknuta ličnost. Zanima ga i svijet sandžačkih Bošnjaka koji je kroz nju izašao na površinu, kao i načini borbe koji donose plodove „već u toku same borbe“, umjesto da sve odgađaju do nekog konačnog rješenja.
Ni glas u knjizi nije samo Filipovićev. Iza predgovora dolazi tekst samog Zukorlića „Moj pogled na Bosnu i Bošnjake“, a tek zatim Filipovićev tekst o značaju muftijine pojave za Bošnjake. U dodacima su sandžačke deklaracije, izvještaji o pokušaju cijepanja Islamske zajednice i tekstovi o Bošnjačkom nacionalnom vijeću, pa se rasprava može pratiti i kroz dokumente tadašnjih sporova. Duži historijski okvir za te sporove daje zajednička Historija Sandžaka, u kojoj više autora istražuje različita razdoblja ovog prostora.
Jedno pitanje iz tih dodataka pokazuje kako se rasprava spušta do pojedinačnog spora: može li muftija biti kandidat za predsjednika države, „makar se ta država nazivala Srbija“? Zukorlićeva kandidatura otvara raspravu o vjeri i politici, a knjiga bilježi i reakcije iz Sarajeva. Filipović slučaj mjeri pitanjem koje se provlači kroz cijeli predgovor: jesu li Bošnjaci građani koji sami istupaju u javnosti ili neko čiji prostor određuju drugi? Njegov je odgovor da Bošnjaci ne smiju pristati na status podanika, nego traže položaj „priznatih i u svemu ravnopravnih građana“.
Među dodacima su i tekstovi o osnivanju Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, jer se za Filipovića prava ostvaruju i kroz ustanove u kojima zajednica uči i govori u svoje ime. Historiju jedne sandžačke obrazovne ustanove Mevlud Dudić prikazuje u djelu Sandžački Azhar. Sam naslov knjige objašnjen je na kraju predgovora. Po autorovom sudu, muftija je pokrenuo toliko pitanja i izmijenio pravila ponašanja u toliko stvari da se „može sa pravom govoriti o fenomenu koji se zove sandžački muftija Muamer-ef. Zukorlić“.
Dostava i povrat
Opcije dostave, cijena i rok isporuke prikazuju se pri završetku kupovine. Ako narudžba stigne oštećena ili pogrešna, javite nam se kako bismo pronašli najbolje rješenje.
Dostava i povrat
Opcije dostave, cijena i rok isporuke prikazuju se pri završetku kupovine. Ako narudžba stigne oštećena ili pogrešna, javite nam se kako bismo pronašli najbolje rješenje.
Provjeren kvalitet
Naslove i primjerke pripremamo pažljivo prije slanja.
Provjeren kvalitet
Naslove i primjerke pripremamo pažljivo prije slanja.
Sigurna kupovina
Narudžbu možete završiti kroz siguran proces naplate. Dostupni načini plaćanja prikazuju se pri završetku kupovine.
Sigurna kupovina
Narudžbu možete završiti kroz siguran proces naplate. Dostupni načini plaćanja prikazuju se pri završetku kupovine.