Uvod u poslovnu antropologiju

Moderna Poslovna antropologija je relativno mlada znanstvena disciplina, ako se upoređuje sa klasičnom antropologijom i srodnim znanstvenim disciplinama. Njeno intenzivnije prisustvo i dinamičniji razvoj može se izravno povezati sa modernom/menadžerskom ekonomijom, koja je u potrazi sa za što efikasnijim modusima djelovanja svoja područja zrakasto (pro)širivala na srodne i komplementarne oblasti, pa i na one oblasti koje se mogu u prvi mah u nekim slučajevima učiniti čak i potpuno nespojivim sa menadžerskom ekonomijom, ali koje su zapravo bile sve u funkciji povećavanja razine, efikasnosti, efektivnosti, produktivnosti, odnosno, konkurentnosti, kao jednog od strategijskih repera za svakog uspješnog menadžera i menadžment. Inter- i transdisciplinarnost su zapravo postale conditio sine qua non moderne znanosti, pa tako i modernog menadžmenta, koji je pored ostalog i znanost, a što se može uočiti upravo i na primjeru antropologije, znanošću srodnom sa nizom znanstvenih disciplina, a in stricto sensu sa, etnografijom, psihologijom, demografijom poviješću, filozofijom, sociologijom, kulturama, arheologijom, lingvistikom, ali u širem kontekstu i sa prirodnim znanostima poput biologije, anatomije, fiziologije, matematike, fizike, kemije. Sve ovo je sasvim logično, jer centar antropoloških istraživanja je čovjek, njegova psiho-fizička struktura, karakter, kultura, kao i njegovo ponašanje, te reperkusije toga ponašanja. Svjesni činjenice da ništa ne nastaje iz ničega, u knjizi je dat kronološki prikaz razvoja antropologije, primarno poslovne antropologije u svijetu, ali i na području Balkanskog poluotoka i Ex- Jugoslavije, gdje se također i u novije vrijeme, istina dinamikom “puževog koraka”, razvija poslovna antropologija, kao rezultat aktualnih trendova razvoja menadžerske ekonomije, ali i kao derivat ranijih antropoloških istraživanja na navedenom području. Najvažnija antropološka istraživanja su prikazana u knjizi, čime je pokazan puni kontinuirani povijesni razvoj antropologije i potom poslovne antropologije na području Balkanskog poluotoka i Ex- Jugoslavije. Također, tematika je tretirana simultano, komparativno i holistički, a sve u cilju njenog sagledavanja iz različitih perspektiva, da bismo dobili što je moguće cjelovitiju sliku the state -of -the matter, te na taj način je u izvjesnoj mjeri, otvorena mogućnost predviđanja i perspektive poslovne antropologije, kako u svijetu tako i kod nas.