Sarajevo u 17. stoljeću

Sarajevo u 17. stoljeću vodi čitaoca u vrijeme kada je Sarajevo bilo političko središte Bosanskog ejaleta i jedno od najvažnijih urbanih i trgovačkih centara Balkana. Zasnovana na prvorazrednim arhivskim izvorima i najnovijoj stručnoj literaturi, knjiga donosi živu i sveobuhvatnu sliku grada u njegovom klasičnom osmanskom periodu. Kroz priču o sarajevskim mahalama pred čitaocem se otkriva razvoj grada, izgled njegovih mahala i čaršije, nastanak monumentalnih građevina te svakodnevni život ljudi koji su oblikovali Sarajevo 17. stoljeća. Posebna pažnja posvećena je odnosima muslimanskog i nemuslimanskog stanovništva, njihovom obrazovanju, pravima, vjerskom i kulturnom životu. Knjiga prikazuje Sarajevo i kao snažno privredno središte, kao grad vrijednih zanatlija, trgovaca i čije su poslovne veze sezale do Splita, Dubrovnika i gradova s druge strane Jadrana. Između bezistana, hanova i sarajevske čaršije oblikovao se urbani životni ritam po kojem je Sarajevo postalo prepoznatljivo u Osmanskom Carstvu. Vrhunac ove historijske priče predstavlja dramatičan pohod princa Eugena Savojskog na Sarajevo 1697. godine. Taj događaj nije bio samo vojni napad nego katastrofa koja je uništila brojne građevine, rukopise i dokumente, najautentičnije svjedoke jedne epohe. Požar koji je zahvatio grad ostavio je prazninu u historijskom pamćenju ne samo Sarajeva nego čitave Bosne. Upravo zato ova knjiga, kroz sačuvane arhivske tragove i zaboravljene priče, pokušava vratiti u život izgubljeni svijet 17.stoljeća. Na njenim stranicama ponovo se pojavljuju mahale i čaršije, zanatlije i trgovci, ugledni ljudi i svakodnevica tj. svijet koji je napad Eugena Savojskog gotovo zauvijek izbrisao iz historijskog pamćenja.