Iz Bosne Srebrene – I kolo

234,00 KM

Tekstovi bosanskohercegovačkih franjevaca od 17. do 20. stoljeća

 Urednički koncept: Ivan Lovrenović

 

Bosna Srebrena – povijesno ime franjevačke prisutnosti na tlu Bosne i Hercegovine, ujedno je i ime za cijeli jedan literarno-jezični proces. On je integralno i neizdvojivo utkan i u zajedničko kulturno nasljedstvo Bosne i Hercegovine, i u kulturni identitet Hrvata na cijelom prostoru nekadašnje franjevačke provincije Bosne Srebrene od Budima do Dubrovnika i od Carigrada do Splita. Posredstvom franjevačkoga literariteta, pak, Bosna i Hercegovina nikad nije prekidala svoju vezu s europskim kulturnim kontekstom.

Gotovo puna četiri stoljeća – od prvih dviju knjiga fra Matije Divkovića napisanih u Sarajevu, a tiskanih u Mlecima 1611. (Nauk karstianski za narod slovinski i Sto čudesa oliti zlamenija blažene i slavne Bogorodice divice Marije) do danas – teče neprekinuta spisateljska djelatnost među bosanskim franjevcima. A prva tri stoljeća, do pojave građanskih, svjetovnih pisaca u Bosni i Hercegovini (s austrougarskom okupacijom 1878.), drugih radnika, osim franjevaca, na polju kulture teksta među bosanskohercegovačkim katolicima-Hrvatima i nema.

Zato nije pretjerano reći da je cijela civilizacijska i povijesna memorija ovoga etničkog i kulturološkog mikrokozmosa, bosanskih katolika-Hrvata, pohranjena u toj tristoljetnoj, raznovrsnoj franjevačkoj knjizi.

Samo ponešto iz nje nam je dostupno: obrađeni su i objavljeni pojedini izrazitiji pisci ili važniji tekstovi. No, i ta su postojeća izdanja već rijetka, a pokušaja, da se ova baština predstavi u sistematičnom i zaokruženom izdavačkom obliku, nikada nije ni bilo.

U ovoj biblioteci će biti zastupljeni svi relevantni oblici i žanrovi, i svi važni autori, ali ne ekstenzivno nego reprezentativno. Izdanja neće biti opterećena strogim znanstveno-kritičkim aparatom, ali će dosljedno njegovati neophodni minimum znanstvenoga priređivanja (stručne i pouzdane transkripcije i transliteracije, prijevodi s latinskoga, talijanskoga i drugih jezika, rječnik, potrebne bio-bibliografske, povijesno-kontekstualne, literarno-teološke informacije i komentari o autorima i tekstovima), uza što obimniju zastupljenost faksimila izvornih tekstova.

Od predviđenih dvadeset knjiga početkom 2004. godine otiskano je I kolo, pet ljetopisno-povijesnih naslova. To su poznate knjige franjevačkih ljetopisa i historiografskih tekstova, koji su nekad bili publicirani u ediciji Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine:

Nikola Lašvanin, Ljetopis
Bono Benić, Ljetopis sutješkoga samostana
Filip Lastrić, Pregled starina Bosanske provincije
Marijan Bogdanović, Ljetopis kreševskoga samostana (1765–1817)
Jako Baltić, Godišnjak od događaja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni

Njihovi priređivači, prof. dr. fra Ignacije Gavran i dr. fra Andrija Zirdum, u ova nova izdanja tih ljetopisa unijeli su nužne popravke i revizije u čitanje starih tekstova, te nova saznanja u interpretaciji povijesnoga konteksta i rada ljetopisaca, tako da ove knjige predstavljaju u znatnoj mjeri potpuno nova izdanja. Uz prijevod Lastrićeva Pregleda starina prvi put se objavljuje i cjelovit faksimil njegova latinskoga izvornika.

 

 

Brand

Synopsis

Težina 3991 g
Autor

Godina

Uvez

ISBN

ISBN (Ljetopis): 953-7035-03-4 (Zagreb); 9958-9672-6-X (Sarajevo)

ISBN (Ljetopis sutješkoga samostana): 953-7035-05-0 (Zagreb); 9958-9672-8-6 (Sarajevo)

ISBN (Pregled starina): 953-7035-07-7 (Zagreb); 9958-587-00-9 (Sarajevo)

ISBN (Ljetopis kreševskoga samostana): 953-7035-04-2 (Zagreb); 9958-9672-7-8 (Sarajevo)

ISBN (Godišnjak od događaja crkvenih): 953-7035-06-9 (Zagreb); 9958-9672-9-4 (Sarajevo)

Broj stranica

Ljetopis – 369

Ljetopis sutješkoga samostana – 387

Pregled starina Bosanske provincije – 385

Ljetopis kreševskoga samostana – 297

Godišnjak od događaja crkvenih – 483

Scroll to Top