U savremenom svijetu posthumanističke realnosti, antropocentrizma, tehnokracije i raznih drugih vidova normalnosti masovne kulture puste zemlje čovjeka, Faruk Šehić nije „normalan“ čovjekopisac. Revolucionarni je umjetnik riječi o ratu i njegovim posljedicama. Radikalni perspektivista empatične imaginacije beznađa i nade. Ruinoznanac. Svojim književnim izumima vizionarno stvara protezu ili nadomjestak, zamjenu, surogat osakaćenog svijeta stvarnosti. Takva je i njegova transnovela Greta podnaslovnog određenja „balade o Migfoldu/tamnog emocionalnog transrealizma“, skrajnute lijepe književnosti u melanžu različitih književno-umjetničkih žanrova. Ta i takva Greta je novi uspjeli pokušaj njegovog starijeg, također uspješnog, pjevanja osakaćenog svijeta iz istoimene kratke priče iz Priča sa satnim mehanizmom, a sadrži i čestice Knjige o Uni. Novo pjevanje Grete je organski produžetak njene stare kože, koja je svakako bez kraja i konca. U novoj Greti novi je i Migfold, transrealni everyman. Migfold je mjenjolik svjetlosti i tame, novofotonske garganovske tame iz Knjige o Uni, svelik dobra i zla i svega između, vanzemaljski iskupitelj svojih (everymanovskih) grijeha na kažnjeničkoj planeti Zemlji, fotonski svemirolik isto tako fotonske bajke za odrasle. Grete. Ona je i literarno-naučno-fantastična rapsodija i spekulativna fikcija o raspadu Jugoslavije iz (mikro)kosmičke vizure jednog malog, a i odraslog dječaka, autofikcijskog naratora u mjenjoliku književnika, koji ozbiljno shvata čitanje knjiga, pa može i najozbiljnije razumjeti smisao svega što postoji. Greta, njegova lična Gospa od Svjetlosti, imala je, kao i on, sposobnost vidjeti čudesa jer nije izgubila djetinju iskrenost. Greta je eklektični labirint svjetla i mraka, umjetnički vremenskoprostorni produžetak osakaćene stvarnosti i njene memorije i organske postapokaliptične rekonstrukcije predapokaliptičnog svijeta u nežanrovskoj svemirskosti jedinstva svega živog i neživog, i svih živih i neživih. Kao takva, ona je najstvarniji izraz stvarnosti, mada je to svijet u kojem mašta diktira zbilju. A sve što se može zamisliti može se i ostvariti.
Selma Raljević
