svezak treći: Pisma o osjećajima ; Rapsodija ; O temeljnim načelima lijepih umjetnosti i znanosti ; Izabrane manje rasprave ; Otvoreno pismo gospodinu magistru Lessingu u Leipzig
Mendelssohnov položaj unutar povijesti predkantovske estetike uglavnom je određen idejama koje su izražene u spisima sabranim u ovom izdanju, u “Pismima o osjećajima”, u njima pripadajućoj “Rapsodiji” i u obje rasprave: “O temeljnim načelima lijepih umjetnosti i znanosti” i “O uzvišenom i naivnom u lijepim znanostima”. “Pisma o osjećajima” je izdao Lessing 1755. godine kao “Pfilosophische Gesprache” (Filozofski spisi). Od petnaest pisama koja su po obliku i načinu izražavanja reprodukcija Shaftesburyjeve knjige “The Moralists” (Mendelssohn preko izmišljenih prijatelja Theoklesa i Euphranora razvija psihološku teoriju ljepote), prva dva sačinjavaju uvod. U slijedećim pismima teorija se razrađuje, a od devetog pisma nadalje, raspravaljanja prijatelja se okreću od estetskoga prema etičkome. “Rapsodija” je nastala oko 1761. godine i predstavlja proširenje toka misli “Pisama”. U spisu “O temeljnim načelima lijepih umjetnosti i znanosti” (1757.) Mendelssohn spaja Wolfove i Baumgartenove elemente s ponekim postavkama engleskih moralista, a u raspravi “O uzvišenom i naivnom u lijepim znanostima” (1758.) pokušava postaviti definiciju pojmova “uzvišen” i “naivan” koja na neki način anticipira kasniju Kantovu definiciju umjetnosti.(KGZ – katalog)
