Stećci na području srednjovjekovne Bosne i Hercegovine više od stotinu godina predmet supovijesno-socioloških, arheoloških, povijesno-umjetničkih, demografskih i etnoloških istraživanja. Među nabrojenim oblicima istraživanja, arheološka pretraživanja grobova koja pružaju preciznije antropološke i demografske podatke, daleko zaostaju za analizom nadzemnih elemenata nekropola stećaka.
Kao nadgrobni spomenici triju bosanskih konfesija, Stećci su do danas bili predmetom raznih ideoloških i političkih historiografskih prisezanja.Primjerice, mit o bogumilskom karakteru stećaka još uvijek se podgrijava, čak i u dijelu međunarodne historiografije. Dubravko Lovrenović u knjizi Stećci polazi od komparativne analize kritičke fortune, domaćih historijskih izvora i arheoloških nalaza. Umjesto ideoloških i politički motiviranih interpretacija, koje zanima jesu li stećci grobovi pripadnika Crkve bosanske, pravoslavni ili katolički, srpski ili hrvatski, Lovrenović se zalaže za transetničku i interkonfesionalnu interpretaciju stećaka. Umjesto magle nacionalne romantike Lovrenović nudi statistiku, umjesto paušalnih ocjena i pjesničkih opisa motivike, kompleksnu matematičko-statističku obradu podataka.Tek u takvom ključu interkulturalna i interkonfesionalna dimenzija stećaka postaje znatno jasnija.
